Šta je primijenjena geologija ?

Primijenjena geologija uključuje i kombinuje inženjersku geologiju, hidrogeologiju, geofiziku, hidrologiju, hidrohemiju, geohemiju, geomorfologiju i ekološku geologiju. Primijenjena geologija je područje koje naglašava kako se razvijaju i primijenjuju tehnologije za rješavanje geo-ekoloških problema, kao na primjer istraživanje i remedijacija tla i zagađenje podzemne vode, ublažavanje geo-opasnosti (od zemljotresa ili nestabilnosti kosina), istraživanje prirodnih bogatstava (geotermalne energije, toplih izvora, podzemne vode i fosilnih goriva), sprečavanje pogoršanja geološke okoline i mnogih drugih.

Posebno su za rješavanje praktičnih problema značajna istraživanja u sledećim oblastima primijenjene geologije:

• Inženjerska geologija za potrebe izgradnje saobraćajnica i dr. infrastrukturnih objekata, električnih centrala i brana, pećina i tunelogradnje, i nestabilnosti kosina i klizišta.
• Hidrogeologija za korištenje i zaštitu resursa podzemne vode, odvodnjavanje u građevinarstvu. Hidrogeološko istraživanje podzemnih voda, mineralnih i termalnih voda, geotermalne energije.
• Geofizika u svrhu određivanja prognoznih mikrolokacija istražnih bušačkih, hidrogeoloških istražno-eksploatacionih radova, geometrije klizišta, ispucalosti i kavernoznosti čvrstih stijena, geometrije ležišta mineralnih sirovina i posebno ležišta uglja.
• Ekološka geologija uključuje probleme akumuliranja i remedijacije, zagađenja tla i podzemne vode, atmosferilija kao i izučavanje ekoloških efekata.

Zanimanje geolog

Poželjne osobine

Geolozi su prvenstveno istraživači prirode. Stoga je poželjno da ih zanima priroda i njeno istraživanje.
Rad na terenu fizički je naporan, a ponekad dolazi i do nepredvidivih okolnosti (npr. iznenadna promjena vremenskih uslova, otežan pristup željenom lokalitetu). Stoga je poželjno da geolozi budu fizički izdržljivi, emocionalno stabilni i snalažljivi.

Oni bi morali biti spremni na tjelesne napore, poput dugog hodanja ili planinarenja pod opterećenjem (oprema, skupljeni uzorci).
Važna je i sposobnost orijentacije u prostoru i poznavanje geografije.

Sposobnost grafičkog predočavanja i prikazivanja prostornih odnosa dobro će im doći prilikom izrade geoloških karata, profila ili modela.
Budući da geološka istraživanja treba na odgovarajući način prikazati krajnjim korisnicima, korisna je i vještina pismenog i usmenog izražavanja.

Osposobljavanje

Za sticanje zvanja diplomiranog inženjera geologije potrebno je završiti studij geologije. U Republici Srpskoj nema Rudarsko-geološkog fakulteta. U Bosni i Hercegovini se geologija može studirati na Rudarsko–geološkom fakultetu u Tuzli, ali i u Beogradu (Srbija).
Poslijediplomsko usavršavanje za sticanje titula magistra i doktora geoloških nauka moguće je na oba fakulteta.

Za samostalno obavljanje inženjerskih poslova obvezan je stručni ispit.
Tipičan razvojni put geologa koji radi na istraživanjima i projektovanju: pripravnik, samostalni inženjer za određenu oblast, specijalista za određenu oblast, proširivanje specijalističkih znanja na druge oblasti, projektant-istraživač, glavni projektant-odgovorni istraživač.

Zapošljavanje

Geolozi se mogu zaposliti u institutima, istraživačkim zavodima i konsultantskim preduzećima, organizacijama za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, u građevinskim organizacijama (posebno onim koje se bave izgradnjom saobraćajnica, brana energetskih objekata i odlagališta otpada i opasnog otpada), agencijama i preduzećima za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine, te u muzejima, srednjim stručnim školama i na univerzitetu.

Bliska zanimanja

Zanimanju geologa donekle su slična zanimanja rudarskih inženjera, inženjera naftnog rudarstva, geoloških tehničara i, u određenoj mjeri, inženjera hemije, tehnologije i geografa.

Zanimanje bušač

Bušač je vođa tima tokom procesa bušenja bunara i istražnih dubinskih bušotina.

Bušač je zadužen da radi na bušaćoj garnituri i rukovodi svojom ekipom. Najveći dio vremena, njegov je posao da jednostavno prati aktivnosti na bušaćoj garnituri, dok izvodi bušenje i pravi pauzu. Bušač je odgovoran za tumačenje znakova koje bušotina ili bunar daje, u vezi sa gasom i fluidima sa visokim pritiskom. U hitnim slučajevima, on je takođe odgovoran za preduzimanje ispravnih kontra mjera da zaustavi nekontrolisane erupcije i situaciju kontroliše u nastajanju. Bušač će gledati nabušeni materijal, izbacivanje ispirnog fluida na izlazu iz bušotine, koliki je nivo ispirnog fluida (tečnosti za bušenje) u bazenu i druge informacije bitne za uspješan i bezbjedan rad. Za transport, bušač sprema adekvatnu garnituru za bušenje, neophodnu prateću mehanizaciju i alate i opremu.

U toku procesa bušenja, bušač je zaduženih za odluke u tom periodu. Prema hijerarhiji na bušaćoj garnituri, odgovara za dinamiku izvođenja radova. On izveštava i dobija zadatke, od onih koji planiraju radove na bušenju, dnevno i nedeljno. Lanac odlučivanja, se proteže na one koji su zaduženi za upravljanje projektom.

Iskusan bušač je kompletan izvršilac, majstor mehaničar, i slično meteorologu, treba da precizno predvidi i najavi promjene na bušotini u momentu najave. On je vlastiti direktor sa totmašću pod noktima i čarobnjak sa ekstra osjeljivošću za lociranje svih opasnosti i minerala ispod površine tla. On je ljekar, specijalista u liječenju ispucale kože, malih modrica i ogrebotina. I najzad, on poput hemičara kombinuje velike količine isplake, polimera, kao i smole radi savladavanja zakona gravitacije.

Bušač je poput vjernika i fanatika. On mora da sačuva vjeru odn. samopouzdanje radi stalnih susreta sa izazovima, koji padaju na njegova pleća zbog svih prisutnih mogućnosti božjih davanja, kao što su jake kiše, dubok snijeg, oluje ili nestabilni tereni, koji mu mogu donijeti zastoje u radu. Možete osporiti sposobnost bušača, ali ne možete da ograničite njihove ambicije.

Bušač upravlja skupljom opremom u odnosu na većinu ljekara, advokata i biznismena u gradu, i obavlja sve nabrojane funkcije na prostoru do 30 metara, od njegovog kamiona, dok nosi šljem, rukavice i čizme sa čeličnim vrhom.

Voli sunce, hladan povjetarac, dobru hranu, nabavke, sajmove, njegovu raskopčanu kragnu, tih rad motora i iznad svega, čvrstu platformu na kojoj radi.

Bušače ćete naći u poljima, na brdima, u dolinama, pored puteva, u blizini mostova i ponekad u gvožđarama. Oni buše, ispiraju, prave isplaku, vade nabušeno jezgro, koriste razna specijalna dleta, čekiće, komprimovani vazduh, pjene, malter, bućkalice, dizalicu, grajfere i ... uče da buše dok ne odu u penziju. Poljoprivrednici ih simpatišu, miješaju ih sa geolozima, inženjeri ih nekada potcjenjuju, trgovci čekaju da ih zadrže, supruge vole i tolerišu im koješta, djeca liče na njih, vrijeme može da ih uspori, ali samo Bog može da ih zaustavi.

Bušač baš ne voli duboke rovove, visoke korove, dosadne insekte, blatnjava polja ili pomoćne kućne poslove.

Bušač je možda Vaš komšija, Vaš kupac, Vaš školski drug, obučen u teksas ili radno odijelo, poslovno mudar, preplanula lica i državničkog stasa - eto to je bušač.